Prijedor grad murala

Postoje ti mali gradovi velikih murala svuda po svetu. Postoji jedan i u komšiluku. Ovo je treće proleće kako Prijedor poklanja svoje fasade umetnicima.Prijedor grad murala 2013
Pre tri godine Udruženje likovnih umjetnika Prijedora pokrenulo je projekat „Prijedor grad murala“. Ideja je bila promocija umetnika i umetnosti, a mural se nametnuo kao medij koji najlakše stiže do publike. Projekat je takmičarske prirode, pa onaj čiji predlog pobedi na konkursu dobija novčanu nagradu od 3000bam (≈1500€), ima obezbeđen smeštaj, fasadu u centru grada i sav potreban materijal. Konkurs je otvoren do 30. maja, tako da dragi umetnici, vi što sanjate o ovakvim prilikama, znate šta vam je činiti!

Fasada koja čeka mural © Igor Motl

Fasada koja čeka mural © Igor Motl

Za projekat sam čula prošle godine kada je pobedio Vidam, nedavno pošto je sa drugim članovima ekipe The Weird ulepšao nekoliko zidova u Beogradu. Ove godine odlučila sam da saznam nešto više od uopštenog opisa na Fejsbuku. S druge strane mojih pitanja bila je Milica Đerić, pomoćnik koordinatora projekta „Prijedor grad murala“.

Prvi mural u Prijedoru urađen je još 1998. Da li se posle toga i dalje aktivno razvijala ulična umetnost ili ste je vi ponovo oživeli 2013?

Da, prvi mural je rađen tada i radila ga je upravo italijanska umjetnica po kojoj i nagrada nosi ime – Paola de Manincor. Od tog murala pa do prvog murala u okviru našeg projekta nije bilo impozantnijih radova na zidu. Ulična umjetnost razvijala se stihijski, ne toliko upečatljivo. Bilo je  nekoliko aktivnosti određenih umjetničkih grupa, ali sve do projekta „Prijedor grad murala“ gdje se trudimo da se svake godine oslika jedna fasada, aktivnog razvoja nije bilo.

Kako su ljudi reagovali pre tri godine kada je jedna fasada u centru grada počela da se pretvara u sliku? I koliko su drugačije reakcije bile sledeće godine? Pretpostavljam da sada već jedva čekaju da krenu da se postavljaju skele?

Publika je čudo! To vam je kao da imate koncert koji traje nekoliko dana, gdje publika stalno reaguje, jer ulična umjetnost je javna i upravo je  komunikacija sa posmatračem čini živom. Prolaznici prvo misle da je umjetnik tamo neki što hoće nešto da šara, pa kad vide da se skica postepeno razvija u sliku, tu se njihove početne predrasude ruše. Komentari za prvi mural bili su većinom pozitivni, ljudima se dopalo, hej pa imaju ogromnu sliku na otvorenom! Nije ni moja, ni tvoja, ona je svačija. Druge godine ponašali su se već kao da im je to svakodnevica. Stanu znatiželjni, pa čekaju da vide šta će na kraju da ispadne, sa stalnim zapitkivanjem „a kad će biti gotovo?“. Može se reći da iz godine u godinu obrazujemo i stvaramo publiku, približavamo im taj vid izražavanja. Tako da će ove godine vjerovatno čim ugledaju skelu da pitaju „a šta će se sad tu crtati?“.

Da li postoji nešto što je presudno ili poželjno da bi rad pobedio na konkursu? Recimo da li mora da nosi neku pozitivnu poruku ili nešto slično?

Što se tiče odluke o pobjedniku, to morate pitati žiri :) ali svakako da jedan pobjednički rad mora biti cjelina po svim kvalitetima. Nema nekog određenog stila koji prolazi. Prethodna dva pobjednička murala su stilski i tehnički veoma različita.

Primetila sam da se i dosta stranih umetnika prijavljivalo. Kako su uopšte saznali za konkurs?

Nešto direktnim kontaktom umjetnik-udruženje. A nešto preko street art umjetnika iz regiona. Uglavnom, širi se. Konkurs objavljujemo na 3-4 jezika, pošto je međunarodnog karaktera. Eto trudimo se, trudimo! :)

Misliš li da bi ti murali mogli da postanu nešto kao turistička atrakcija, pa da ljudi zbog njih dolaze u Prijedor?

Da. Sad ću ja kao neki političar :)  Ako svi prepoznaju vrijednost ovoga što radimo, Prijedor bi za koju godinu mogao imati jednu veliku galeriju na otvorenom, kvalitetnu i zanimljivu ponudu kako umjetnički tako i turistički gledano. Cilj samog projekta i jeste na neki način i brendiranje grada Prijedora kao grada umjetnika, jer je Prijedor poznat po velikom broju umjetnika, a kroz konkurs povezuje se i sa ostalim gradovima u regionu i šire.

Nataša Konjević „Šeširdžija“ 2013. © Igor Motl

Nataša Konjević „Šeširdžija“ 2013. © Igor Motl

Atila Samoži a.k.a. Vidam „Transformacija“ 2014. © Igor Motl

Atila Samoži a.k.a. Vidam „Transformacija“ 2014. © Igor Motl